Kamis, 17 Agustus 2017

Jerasaun Foun hamutuk Fokit Tradisaun Neo Kolonialista Iha Timor

Movimentu Universitariu Timor-Leste hamutuk ho movimentu sira seluk halo demonstrasaun hodi halakon na'ok ten iha Rai Doben ida ne'e

MUTL ka Movimentu Universitariu Timor-Leste maka hanesan movimentu ne'ebe harii ho razaun atu kontra lei ne'ebe de'it maka konsidera ladi'ak ka la fo benefisiu ba povu no rai doben ida ne'e.
Movimentu ida ne'e kolektivu no kompostu husi universitariu sira iha instituisaun superior hanesan UNTL, UNDIL, UNITAL,  no nst...


Loron kinta, 17 fulan agostu tinan 2017. Universitariu hotu no movimentu sanulu resin walu (MUTL, MTT, KFTT, KEP, CCP, KUP,ONE, ASEMA, KEFA, MKOFTT, FMTL, FORAM, nst )ne'ebe esiste iha dili halibur aan iha PARLAMENTU NASIONAL nia oin hodi hato'o sira nia petisaun no insatisfas ho lalaok ne'ebe mosu hodi halo povu maubere tomak lakontenti. Iha demonstrasaun ida ne'e mos movimentu hotu ne'ebe partisipa hatoo sira nia diskursu konaba Rezeita total lelaun patrimoniu estadu ne'ebe ho folin kiik tebes. (Movimentu ONE)
 origem foto Page Facebook Movimntu ONE


 Iha biban ida ne'e mos admin koko intervista badak ho porta voz husi movimentu Klibur Foinsa'e Tane Timor Sr.Luis Garcia konaba asaun refere no iha momentu ne'e mos Porta voz hateten no husu ba membru Parlamentu Nasional III legislatura nebe halo konspirasaun politika nebe ho karakter egoista, kolonial no fasista atu lalais foti desizaun hodi kansela ba sira nia rezolusaun nebe atu hola prado foun no lelaun prado sira nebe uzado ona iha tinan lima nia laran. Tamba ida ne'e Movimentu sira hotu no povu maubere sira hare'e katak desizaun refere nakonu ho deskriminasaun. No tuir lei hateten katak Parlamentu Nasional sai nu'udar representa povu hotu nia lian no halerik maibe afinaldas contas Membru PN sira representa de'it sira nia aan no Matrialis. Klik iha ne'e atu hatene konese no hatene konaba Mn. Luis Garcia.
Iha momentu ida ne'e mos admin hatutan tan saida maka toka iha karta petisaun husi MUTL no  Movimentu sira seluk ba Parlamentu Nasional. 




MOVIMENTU UNIVERSITARIO DE TIMOR – LESTE
Nú telemovel 76419998
Karta petisaun
 
Republika Demokratika de Timor Leste (RDTL) ne’ebé mak agora dau-dauk iha prosesu atu hado’ok an husi periodu post konflitu no hakat dau-dauk ba prosesu dezenvolvimentu husi sektor oin – oin inklui mos setor importante hanesan Edukasaun, Agrikultura no Saude hodi bele garante prosperiedade ba Povu no Nasaun ida ne’e.
Realidade hatudu katak komponente ka Makina Estadu balun ladun funsiona ho di’ak hodi trata no atende neseidade nasaun no povu Timor leste. Hanesan setor Edukasaun, Saude no agrikultura ne’ebé la’o hakdasak bei-beik hodi prejudika tebes atendimentu iha prosesu dezenvolvimentu.
Infelizmente iha semana hirak liu ba mosu rezolusaun husi  reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál hodi haluhan tiha interese Nasionál no halo traisaun ba povu no prinsipiu fundamental ne’ebé mak uluk povo tomak nia objektivu luta Libertasaun Nasionál. Bazeia ba rezolusaun hirak ne’ebe produz husi parlamentu nasional  katak: kustu manutensaun bo’ot liu mil dollar.
Tanba ne’e, ami movimentu universitario Timor-Leste, lamenta no rezeita total ba rezolusaun irasionalidade husi Parlamentu Nasional, hodi hateten ba publiko katak, rezolusaun refere konsidera hanesan:
1.      Rezolusaun ne’e ami konsidera hanesan kontra produktivu
2.      Resolusaun ne’e ami konsidera hanesan Korupsaun legal, tamba membru deputadu 65 vota kontra sira nia konsiensia rasik
3.      Rezolusaun refere hatudu vinzidus membru parlamentu Nasional hodi aprova rejolusaun ba sira nia an rasik, la reprejenta interese komun
4.      Rezolusaun refere sei fo inpaktu ba ezekusaun orsamentu geral do estadu iha futuru
5.      Rezolusaun refere viola no trai sentidu estadista no la tuir prinsipiu luta ba ukun rasik a’an
6.      Resolusaun refere ami konsidera hanesan inkontitusiunal
EZIZENSIA:
1.      Husu atu Kansela lalais rezolusaun ne’e, atu membru parlamentu nasional foun bele utiliza nafatin kareta sira ne’e, tamba kareta sira ne’e kuaje sei iha kondisaun diak
2.      Husu atu patrimoniu estadu labele fo ba individu ida atu privatiza karik kareta deputadu sei iha kondisaun diak atu utiliza
3.      Husu atu para hola kareta foun ba deputadu foun tamba sei implika ba orsamentu geral do estadu no oportunidade ba moris diak povu Timor Leste 
REAFIRMASAUN
Ami husu ba Presidenti Parlamentu Nasional Sr Aderitu Hugo da Costa,ho nia membru tomak, tenki esplika ba publiko hotu kona ba Resolusaun, ka dekretu lei ida ne’ebe maka hasai husi konselho administrasaun  Parlamentu Nasional, ne’ebe maka kompostu husi partidu ha’at maka hanesan: CNRT,FRETILIN,PD no FRENTI-MUDANÇA
Ami husu ba parlamentu Nasional tenki apaga ou halakon tia resolusaun no dekretu lei ida ne’ebe maka ita bo’ot sira aprova ona iha semana ida ba kotuk kona ba lelaun prado,ne’ebe  imi hafalun tebes ho interese particular, hodi taka ba publiko tomak, konaba rezolusaun ne’ebe maka imi hasai.
Ami mos husu ba Diresaun Nasional de Patrimoniu do Estado, tenki hapara  no labele implementa resolusaun ne’ebe maka ita bo’ot sira aprova, ho sentiment kanten.
Ami husi Movimentu Universirario Timor-Leste (MUTL) no movimentu sira iha Timor laran  tomak hakarak reafirma ba ita bo’ot sira liu husi ami nia karta petisaun ne’ebe maka deskreve ba ita bo’ot sira, atu foti medidas labele liu husi loron tolu (3) nia laran ba resolusaun ne’ebe maka hasai ona.
Se wain hira liu loron ne’ebe maka determina ona, ami movimentu Universitario (MUTL) no movimentu sira hotu sei mobiliza forsa popular hodi hasoru ita bo’ot sira. Tanba ami konseinte katak resolusaun refere laos kestaun principal aprova, bas a sei iha kestaun prinsipal ne’ebe maka presija ita bo’ot sira aprova, hanesan; Altersaun ba lei pensaun Vitalisa, lei investimentu privadu no lei sira seluk.
ALTERNATIVO.
iha pontus ikus ne’e ami Movimentu Universitario Timor-Leste mos hakarak kontribui alternative balun, hodi solusiona ba kestaun ida ne’e, husi ami movimentu Universitario Timor-Leste, nia alternative ne’ebe atu kontribui maka: 
  1. karik ita bo’ot lakoi servisu bele sai ona. 
  2. Se la iha ona kapasidade diak liu deskansa.
  3. Lakomprende konaba ita bo’ot sira nia servisu diak liu lalikan simu servisu.
karik ita bo’ot sira la kumpri ba EZIZENSIA no REAFIRMASAUN sira ne’ebe maka ami tau ona iha leten, maka patrimoniu sira ne’e, bele fo fila fali ba instituisaun sira seluk ne’ebe maka sei menus fasilidade de transporte hanesan, hodi bele fasilita sira nia servisu.
Ami movimentu universitariu Timor-Leste reafirma tan katak, wainhira orgaun kompetente la foti desizaun imediata ba kestaun ida ne’e maka ami sei la hakiduk no asaun ida ne’e sei koontinua to’o hetan solusaun no ami sei mobiliza povu tomak atu halo manifestaun hasoru membru parlamentu nasional  ba kestaun refere.

  No tuir mai admin sei fahe foto ba atividade demonstrasaun refere no foto hirak nee nia fotografer maka admin rasik.
Ikus liu admin hakarak hafanu jerasaun foun sira katak ohin loron ne'e loron ita nian atu desenvolve rai doben ida ne'e no ita maka sai fini ida hodi sai naroman hodi halo nabilan ita nia nasaun nia naran.. mai ita hotu unida hodi fotik kolonialista foun sira iha rai doben ida nee no halakon korupsaun iha ita nia rai.. se laos ita se tan maka atu hadia se laos ita se tan maka atu desenvolve... lalika sai povu ida nebe maka gosta husu sira nia direito ba nasaun maibe sai povu ida nebe maka kontribui ba nasaun nia diak no lahanoin ba ita nia aan rasik deit.
hakerek nain KAINA GUSMAO👧💜



Tidak ada komentar:

Posting Komentar