Movimentu Universitariu Timor-Leste hamutuk ho movimentu sira seluk halo demonstrasaun hodi halakon na'ok ten iha Rai Doben ida ne'e
MUTL ka Movimentu Universitariu Timor-Leste maka hanesan movimentu ne'ebe harii ho razaun atu kontra lei ne'ebe de'it maka konsidera ladi'ak ka la fo benefisiu ba povu no rai doben ida ne'e.
Movimentu ida ne'e kolektivu no kompostu husi universitariu sira iha instituisaun superior hanesan UNTL, UNDIL, UNITAL, no nst...
Loron kinta, 17 fulan agostu tinan 2017. Universitariu hotu no movimentu sanulu resin walu (MUTL, MTT, KFTT, KEP, CCP, KUP,ONE, ASEMA, KEFA, MKOFTT, FMTL, FORAM, nst )ne'ebe esiste iha dili halibur aan iha PARLAMENTU NASIONAL nia oin hodi hato'o sira nia petisaun no insatisfas ho lalaok ne'ebe mosu hodi halo povu maubere tomak lakontenti. Iha demonstrasaun ida ne'e mos movimentu hotu ne'ebe partisipa hatoo sira nia diskursu konaba Rezeita total lelaun patrimoniu estadu ne'ebe ho folin kiik tebes. (Movimentu ONE)
origem foto Page Facebook Movimntu ONE

Iha biban ida ne'e mos admin koko intervista badak ho porta voz husi movimentu Klibur Foinsa'e Tane Timor Sr.Luis Garcia konaba asaun refere no iha momentu ne'e mos Porta voz hateten no husu ba membru Parlamentu Nasional III legislatura nebe halo konspirasaun politika nebe ho karakter egoista, kolonial no fasista atu lalais foti desizaun hodi kansela ba sira nia rezolusaun nebe atu hola prado foun no lelaun prado sira nebe uzado ona iha tinan lima nia laran. Tamba ida ne'e Movimentu sira hotu no povu maubere sira hare'e katak desizaun refere nakonu ho deskriminasaun. No tuir lei hateten katak Parlamentu Nasional sai nu'udar representa povu hotu nia lian no halerik maibe afinaldas contas Membru PN sira representa de'it sira nia aan no Matrialis. Klik iha ne'e atu hatene konese no hatene konaba Mn. Luis Garcia.
Iha momentu ida ne'e mos admin hatutan tan saida maka toka iha karta petisaun husi MUTL no Movimentu sira seluk ba Parlamentu Nasional.
MOVIMENTU UNIVERSITARIO DE TIMOR – LESTENú telemovel 76419998
Karta petisaun
Republika Demokratika de Timor Leste
(RDTL) ne’ebé mak agora dau-dauk iha prosesu atu hado’ok an husi periodu post
konflitu no hakat dau-dauk ba prosesu dezenvolvimentu husi sektor oin – oin
inklui mos setor importante hanesan Edukasaun, Agrikultura no Saude hodi bele
garante prosperiedade ba Povu no Nasaun ida ne’e.
Realidade hatudu katak komponente ka
Makina Estadu balun ladun funsiona ho di’ak hodi trata no atende neseidade
nasaun no povu Timor leste. Hanesan setor Edukasaun, Saude no agrikultura
ne’ebé la’o hakdasak bei-beik hodi prejudika tebes atendimentu iha prosesu
dezenvolvimentu.
Infelizmente iha semana hirak liu ba mosu
rezolusaun husi reprezentante povu iha
Uma Fukun Parlamentu Nasionál hodi haluhan tiha interese Nasionál no halo
traisaun ba povu no prinsipiu fundamental ne’ebé mak uluk povo tomak nia
objektivu luta Libertasaun Nasionál. Bazeia ba rezolusaun hirak ne’ebe produz
husi parlamentu nasional katak: kustu
manutensaun bo’ot liu mil dollar.
Tanba ne’e, ami movimentu universitario
Timor-Leste, lamenta no rezeita total ba rezolusaun irasionalidade husi
Parlamentu Nasional, hodi hateten ba publiko katak, rezolusaun refere konsidera
hanesan:
1.
Rezolusaun
ne’e ami konsidera hanesan kontra produktivu
2.
Resolusaun
ne’e ami konsidera hanesan Korupsaun legal, tamba membru deputadu 65 vota
kontra sira nia konsiensia rasik
3.
Rezolusaun
refere hatudu vinzidus membru parlamentu Nasional hodi aprova rejolusaun ba
sira nia an rasik, la reprejenta interese komun
4.
Rezolusaun
refere sei fo inpaktu ba ezekusaun orsamentu geral do estadu iha futuru
5.
Rezolusaun
refere viola no trai sentidu estadista no la tuir prinsipiu luta ba ukun rasik
a’an
6.
Resolusaun
refere ami konsidera hanesan inkontitusiunal
EZIZENSIA:
1. Husu atu Kansela lalais rezolusaun ne’e,
atu membru parlamentu nasional foun bele utiliza nafatin kareta sira ne’e,
tamba kareta sira ne’e kuaje sei iha kondisaun diak
2. Husu atu patrimoniu estadu labele fo ba
individu ida atu privatiza karik kareta deputadu sei iha kondisaun diak atu
utiliza
3. Husu atu para hola kareta foun ba deputadu
foun tamba sei implika ba orsamentu geral do estadu no oportunidade ba moris
diak povu Timor Leste
REAFIRMASAUN
Ami husu ba Presidenti Parlamentu Nasional
Sr Aderitu Hugo da Costa,ho nia membru tomak, tenki esplika ba publiko hotu
kona ba Resolusaun, ka dekretu lei ida ne’ebe maka hasai husi konselho
administrasaun Parlamentu Nasional, ne’ebe
maka kompostu husi partidu ha’at maka hanesan: CNRT,FRETILIN,PD no FRENTI-MUDANÇA
Ami husu ba parlamentu Nasional tenki
apaga ou halakon tia resolusaun no dekretu lei ida ne’ebe maka ita bo’ot sira
aprova ona iha semana ida ba kotuk kona ba lelaun prado,ne’ebe imi hafalun tebes ho interese particular, hodi
taka ba publiko tomak, konaba rezolusaun ne’ebe maka imi hasai.
Ami mos husu ba Diresaun Nasional de
Patrimoniu do Estado, tenki hapara no
labele implementa resolusaun ne’ebe maka ita bo’ot sira aprova, ho sentiment
kanten.
Ami husi Movimentu Universirario
Timor-Leste (MUTL) no movimentu sira iha Timor laran tomak hakarak reafirma ba ita bo’ot sira liu
husi ami nia karta petisaun ne’ebe maka deskreve ba ita bo’ot sira, atu foti
medidas labele liu husi loron tolu (3) nia laran ba resolusaun ne’ebe maka
hasai ona.
Se wain hira liu loron ne’ebe maka
determina ona, ami movimentu Universitario (MUTL) no movimentu sira hotu sei
mobiliza forsa popular hodi hasoru ita bo’ot sira. Tanba ami konseinte katak
resolusaun refere laos kestaun principal aprova, bas a sei iha kestaun prinsipal
ne’ebe maka presija ita bo’ot sira aprova, hanesan; Altersaun ba lei pensaun
Vitalisa, lei investimentu privadu no lei sira seluk.
ALTERNATIVO.
iha pontus ikus ne’e ami Movimentu
Universitario Timor-Leste mos hakarak kontribui alternative balun, hodi
solusiona ba kestaun ida ne’e, husi ami movimentu Universitario Timor-Leste,
nia alternative ne’ebe atu kontribui maka:
- karik ita bo’ot lakoi servisu bele sai ona.
- Se la iha ona kapasidade diak liu deskansa.
- Lakomprende konaba ita bo’ot sira nia servisu diak liu lalikan simu servisu.
karik ita bo’ot sira la kumpri ba
EZIZENSIA no REAFIRMASAUN sira ne’ebe maka ami tau ona iha leten, maka
patrimoniu sira ne’e, bele fo fila fali ba instituisaun sira seluk ne’ebe maka
sei menus fasilidade de transporte hanesan, hodi bele fasilita sira nia
servisu.
Ami movimentu universitariu Timor-Leste
reafirma tan katak, wainhira orgaun kompetente la foti desizaun imediata ba
kestaun ida ne’e maka ami sei la hakiduk no asaun ida ne’e sei koontinua to’o
hetan solusaun no ami sei mobiliza povu tomak atu halo manifestaun hasoru
membru parlamentu nasional ba kestaun
refere.
No tuir mai admin sei fahe foto ba atividade demonstrasaun refere no foto hirak nee nia fotografer maka admin rasik.
Ikus liu admin hakarak hafanu jerasaun foun sira katak ohin loron ne'e loron ita nian atu desenvolve rai doben ida ne'e no ita maka sai fini ida hodi sai naroman hodi halo nabilan ita nia nasaun nia naran.. mai ita hotu unida hodi fotik kolonialista foun sira iha rai doben ida nee no halakon korupsaun iha ita nia rai.. se laos ita se tan maka atu hadia se laos ita se tan maka atu desenvolve... lalika sai povu ida nebe maka gosta husu sira nia direito ba nasaun maibe sai povu ida nebe maka kontribui ba nasaun nia diak no lahanoin ba ita nia aan rasik deit.
hakerek nain KAINA GUSMAO👧💜









Tidak ada komentar:
Posting Komentar